Josip Bösendorfer (1876. - 1957.)
Jedan događaj obilježio je povijest Josipa Bösendorfera. Nakon što je u Zagrebu započeo studij povijesti i zemljopisa sudjelovao je u spaljivanju mađarske zastave na očigled cara i kralja Franje Josipa I. i bana Khuena Hedervarya te je studij morao nastaviti u Grazu, Beču i Pragu... Rođen je u mjestu Lukaču, nedaleko Virovitice, a klasičnu je gimnaziju završio u Osijeku.
Profesorski je ispit položio obranivši disertaciju o zrinsko - frankopanskoj uroti. Prvo je bio profesor u Zagrebu, potom u Osijeku gdje je 1917. godine postao ravnateljem Osječke realne gimnazije. Na tom je mjestu ostao do 1922. godine. U vrijeme najžešće diktature kralja Aleksandra 1932. godine umirovljen je te je rad nastavio u Arheološkom društvu " Mursa". Potom dolazi na mjesto kustosa i direktora u osječkom Muzeju gdje je organizirao znanstveni rad u zbirkama Muzeja. Imenovan je dopisnim članom munchenske i bečke akademije te dopisnim članom JAZU-a.
Dvije su trećine njegovih radova tematski vezane uz Osijek. Dva su njegova rada koja se posebno ističu"Crtice iz slavonske povijesti" i " Agrarni odnosi u Slavoniji ". Pripadao je samom vrhu povjesničara koji su svoje zanimanje usmjerili u Slavoniju. Smatra ga se utemeljiteljem slavonske historiografije. Nakon smrti neopravdano je ostao zapostavljen iako je cijeli svoj istraživački rad posvetio hrvatskom narodu, svojim Slavoncima i Osijeku.
-
Objavljeno
25. svibnja -
Kategorija
SS-Znameniti Virovitičani -
886 otvaranja
0 komentara
0 dodatnih fotografija
