Župa sv. Roka
Niti pola stoljeća nakon što je Virovitica dobila status slobodnog kraljevskog grada, točnije, 1280. godine, u Virovitici se spominje franjevački samostan. Franjevce je u Viroviticu, pretpostavlja se, dovela kraljica Marija između 1242. i 1270 godine. Naime, u to je vrijeme ona bila gospodarica Virovitičkog kraljevskog posjeda. Od redovnika, u to doba, u Virovitici su bili dominikanci i sestre elizabetinke. Povijesni dokumenti kazuju da su na tom području djelovala osmorica svećenika.
Prodorom Turaka 1552. godine stanovnici su protjerani, opljačkani. Protjerani su i franjevci koji su otišli s ostalim narodom te se nastanili u Dugom Selu Lukačkom. Vratili su se u Viroviticu tri mjeseca nakon što je ona oslobođena od turske vlasti.
Kako je u tursko vrijeme vladala kuga, Virovitičani su se zavjetovali da će sagraditi veliku crkvu koja će biti zidana i posvećena sv. Roku. Do tada je iz srednjega vijeka stajala crkva sv. Marije... 1762. godine osnovane su dvije nove župe (Gradina i Lukač).1789. godine osnovana je župa u Špišić Bukovici, a 1802. godine u Suhopolju.
Prije nekoliko godina župa sv. Roka imala je 20 tisuća vjernika i s navedenom brojkom predstavljala je jednu od većih u Hrvatskoj. Podjelom na župe Svetog Leopolda Mandića i Alojzija Stepinca ta brojka dana iznosi oko 9500 vjernika.
Uz crkvu sv. Roka župu još čine kapele u Bušetini koja je posvećena Blaženoj Djevici Mariji i u Okrugljači koja je posvećena Gospi Lurdskoj. Granice župe svetoga Roka prolaze s južne strane željezničkom prugom Zagreb - Osijek, a s istočne starom prugom Virovitica – Barcs. Sa sjeverne strane granica je sa župom sv. Luke u Lukaču, a sa zapadne naseljem Korija koje pripada župi sv. Ivana Krstitelja u Špišić Bukovici.
-
Objavljeno
08. siječnja -
Kategorija
SS-Župe -
2103 otvaranja
0 komentara
0 dodatnih fotografija
