|
|
 |
|
| Vijesti |
Zašto virovitičke škole daju učenike s najlošijim znanjem
Objavljeno: 28.06.2007
VIROVITICA - Najlošije znanje nakon završene osnovne škole, sudeći prema prvom vanjskom vrednovanju osnovnih škola diljem Hrvatske, imaju učenici iz Virovitičko-podravske županije.
Na temelju rezultata jedinstvenih testova iz matematike i hrvatskog, koje je rješavalo 11.000 učenika iz 842 hrvatske osnovne škole, napravljena je svojevrsna rang-lista hrvatskih škola, a u toj županiji nije bilo nijedne škole koja se svrstala među 25 posto najboljih. Upravo suprotno, 81,3 posto škola iz te županije smjestilo se među četvrtinu najlošijih škola u zemlji!
Takvi su rezultati neugodno iznenadili nastavnike i ravnatelje tamošnjih škola, kao i dužnosnike zadužene za obrazovanje. Razlozi velikog neuspjeha, kažu, različiti su - od loše opremljenosti škola, siromaštva tamošnjeg stanovništva do dugogodišnjeg neulaganja u stručno usavršavanje obrazovnog kadra.
- Naša je županija siromašna i to se moralo odraziti i na obrazovanje djece. Obrazovna struktura roditelja je poražavajuća, stručnih suradnika imamo tek minimalan broj, a velik broj učenika putuje ili pohađa područne škole - ističe mr. sc. Vesna Bedeković, pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu.
Vanjsko vrednovanje škola nedvosmisleno je pokazalo da učenici putnici te oni koji pohađaju područne škole imaju i do 10-ak posto lošiji uspjeh od ostalih učenika. Najveća je pak razlika između uspjeha učenika s obzirom na stručnu spremu roditelja: djeca fakultetski obrazovanih imaju prosječno 20-ak posto bolji uspjeh od djece roditelja s nižom stručnom spremom.
- Naše matične škole imaju izuzetno velik broj područnih škola. Jedna ih ima čak 11 područnih škola, što znači da se u više razrede matične škole slijevaju djeca iz jedanaest okolnih mjesta. Svi su oni putnici, a zna se da je njima u odnosu na učenike koji idu u školu ‘iza ugla’ puno teže. U takvim školama teže je raditi i nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima - ističe Bedeković.
Nastavnici s kojima smo razgovarali smatraju da su postignuti rezultati ogledalo općih društvenih prilika u toj županiji, jednoj od najsiromašnijih u zemlji.
- Djeca u siromašnim obiteljima ruralnih područja često su primorana pomagati roditeljima u obavljanju poljoprivrednih poslova, dok su školske obveze često u drugom planu. Učenici u socijalno ugroženim obiteljima, kakvih imamo puno, ponekad prednjače u znanjima, ali mnogo češće su žrtve siromaštva ili nesređenih obiteljskih odnosa - kaže jedna učiteljica. Sigurno je da na postignute rezultate utječu i demografske promjene.
Naime, iako je prošlo 14-15 godina od doseljavanja Hrvata s Kosova, BiH i Vojvodine, u neka područja županije, posebno na područja od posebne državne skrbi, u mnogim obiteljima još se ne govori hrvatski, što bitno utječe na slabije poznavanje jezika, a to se neminovno reflektira i na otežano usvajanje nastavnih sadržaja.
Dožupan za društvene djelatnosti Zvonimir Šimić pak upozorava na loš standard tamošnjih škola, loše uvjete rada i nemogućnost organiziranja jednosmjenske nastave.
- Ove godine otvorili smo nove škole u Borovi i Podgorju, velika sredstva ulažemo i u uređenje ostalih škola, ali to još nije dovoljno.
Budući da učenici škola Virovitičko-podravske županije postižu zapažene rezultate na županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima i smotrama, mislim da bi uzrok lošem uspjehu mogla biti neodgovarajuća pripremljenost učenika, jer mnogi nisu dovoljno ozbiljno shvatili provjeravanje čiji rezultati ne ulaze u dnevnik i ne utječu na ocjenu - kaže Šimić.
Ne osporavajući važnost boljih materijalnih uvjeta, pročelnica Bedeković ipak ključem cijele priče smatra ljudski faktor.
- Kapitalna ulaganja nisu samo ulaganja u školske objekte i standard, nego su to i ulaganja u ljude.
Sve drugo će biti uzaludno ako se u potpunosti ne okrenemo nastavnicima i stručnim suradnicima, njihovu kontinuiranom stručnom usavršavanju, cjeloživotnom obrazovanju i poboljšanju njihova materijalnog i društvenog statusa, čime bi se osvijestila činjenica da su upravo oni važna karika u odgojno-obrazovnom sustavu - kaže pročelnica, dodajući da je ove godine prvi put u županijskom proračunu predviđena stavka za dodatno stručno usavršavanje prosvjetnih radnika.
Njezin stav potvrđuje i istraživanje: materijalni uvjeti škola nemaju gotovo nikakvog utjecaja na uspjeh učenika, dok su najbolje rezultate imala upravo djeca kojoj sve predmete predaju stručne osobe iz škola s velikim brojem stručnih suradnika.
Svemu tome valja dodati i nedovoljnu motiviranost potplaćenih nastavnika, jer ipak je njihova uloga u nastavnom procesu presudna. U tom pogledu vanjsko vrednovanje osnovnih škola moglo bi značiti kraj svojevrsne opuštenosti nastavnika, a promjene k boljoj opremljenosti školskih prostora, povećanju životnog standarda i boljem statusu nastavnika zasigurno će utjecati i na bolje rezultate.
Petar Žarković i Kristina Turčin
Jutarnji list
|
|
|
|
|
|
| » Vijesti iz zemlje |
|
|
|
| » Vezane vijesti |
|
|
|
|
|
|
|
