| Psihologija |
Vršnjačko nasilje
Objavljeno: 09.11.2006
Bullying, nasilje, zlostavljanje, agresija… jako je mnogo termina koji opisuju ponašanje koje se, nažalost, vrlo često nailazi među djecom – u školama, na igralištima, u vrtićima…
Dobra stvar cijele priče oko nasilja je da je ono prepoznato, da se vidi, da ljudi (odrasli, ali i djeca) reagiraju na njega, da znaju da je to loše. No to je ujedno i loša stvar. Jer je možda podignuto na preveliku potenciju – posebno od strane medija.
Ne želim ovime reći da ne treba reagirati na nasilje, da ne treba svaki put nasilno ponašanje kazniti, no naslovi po novinama kao da nas uporno uvjeravaju da ne postoji neki drugi oblik ponašanja kod djece i mladih osim nasilja. Nasilno ponašanje ima kao jedan od svojih ciljeva i privlačenje pažnje. A stavom da se svako takvo ponašanje mora popratiti dajemo mu upravo ono što traži – pažnju.
Upravo zato želim nešto više reći o ovoj temi. Kao prvo, zbrka u terminologiji govori da ne postoji jasna definicije nasilničkog ponašanja, no nekako smatram ( a i drugi autori) da je kod definiranja ovog ponašanja važno istaknuti tri komponente:
Nasilno je ponašanje (ono koje volimo zvati bullying) ono:
1. koje je namjerno (postoji jasna namjera da se nekoga povrijedi, dakle u tu definiciju ne spadaju ponašanja kao što je slučajno gurkanje, igranje koje završi padom i sl.)
2. u kojem postoji nerazmjer snaga (jači-slabiji; grupa-pojedinac)
3. koje se ponavlja kroz duže vrijeme (tjedan, mjesec, polugodište…)
Uzroci nasilja su različiti – od društva koje (makar nenamjerno) pridaje veliku pozornost ovom ponašanju, škole koja kroz ponekad šutnju, ponekad pasivnost ne radi preventivno (i ne samo preventivno) na suzbijanju nasilja, pojedinca, koji može imati razvijene određene stavove, iskustvo, ali i genetsku predispoziciju, te možda najvažnije – one najuže pojedinčeve okoline – obitelji.
Dijete uči najviše ono što vidi u obitelji. Ako u obitelji ne vidi kontroliranje emocija, ako su stavovi (izrečeni ili neizrečeni) roditelja takovi da podržavaju, ili samo ne sankcioniraju nasilje, ako su odgojne metode takve da podržavaju nasilje, dijete će u sebi razviti stav da je nasilje prihvatljivi oblik ponašanja. I vjerojatno se ponašati vrlo zbunjeno kada mu netko izvana kaže ili pokaže da se tako ne smije ponašati.
Ne smijemo zaboraviti jednu stavku vezanu uz nasilno, kao i svako drugo ponašanje – ONO JE KORISNO. Ako dijete upotrebljava, ponekad i unatoč kaznama, nasilno ponašanje prema svojim vršnjacima, ono ima neke koristi od toga. I malo dijete od godine dana je u stanju izabrati loša ponašanja da bi privuklo pažnju roditelja (samo što su u toj dobi ta ponašanja bacanje stvari ili sebe na pod ), kako tek neće veliko dijete od npr. 10 ili više godina.
Možda se korist za dijete upravo sastoji u tome da privuče pažnju. Možda time dobiva od vršnjaka dugo željeno priznanje. Možda mu godi osjećaj moći koji dobija nasiljem nad vršnjacima… Ali ne može se ( i ne bi trebala) zanemariti činjenica da je nasilno ponašanje osobama koje ga upotrebljavaju korisno.
Isto kao što se ne smije zanemariti činjenica da nije dovoljno osuditi, kazniti ili sankcionirati na neki način nasilno ponašanje da bi ono prestalo. U vidu gore rečenog, ako se neka potreba zadovoljava nasilnim ponašanjem, potrebno je otkriti koja je to potreba, te ponuditi neko drugo ponašanje umjesto nasilnog da bi se ta ista potreba zadovoljila. Ne smije se samo reći «To ne smiješ raditi. To nije lijepo!»
Te rečenice treba samo nadopuniti sa npr. «Ako si ljut, bolje bi bilo da mu kažeš da si ljut, bolje bi bilo da lupiš jastuk nego prijatelja. Ili da se odeš voziti biciklom. Ili trčati. Ili…»
Ljutnja dovodi do nasilja, to je točno. Ali ljutnja sama po sebi nije loša – loš je način na koji se pokazuje. Sve su emocije korisne i potrebne. Pitanje je samo koji način iskazivanja određene emocije odabiremo. Ljutnju, kao i sreću, možemo iskazati na tisuće načina - podučimo i sebe i druge koji su «dobri» a koji «loši» načini.
Sandra Matošina-Borbaš, prof. psihologije
|
|
|
|
|
|
| » Vijesti iz zemlje |
|
|
|
| » Vezane vijesti |
|
|
|
|
