www.virovitica-online.com

KAKO PROVODIMO TREĆINU ŽIVOTA? Već smo mnogo puta čuli, vidjeli ili pročitali kako nam trećina života (otprilike 9800 dana u životu) otpada na noćno izležavanje u krevetu, poznatije kao spavanje. A što se točno događa u tom periodu nismo ni čuli, ni vidjeli, ni pročitali, vjerojatno zato što se točan odgovor na to pitanje još ne može dati.. Spavanje je vrlo zanimljiva pojava za istraživače, te se ono istražuje u brojnim centrima diljem svijeta. Jedan od poznatih ( i priznatih) centara nalazi se i u Zagrebu, u sklopu Psihijatrijske bolnice Vrapče. I evo što su oni uspjeli doznati. Spavanje se sastoji od dvije velike faze – nonREM i REM faze spavanja. U nonREM fazi postoji još 4 faze, koje se razlikuju po električnoj aktivnosti mozga, a kada nonREM spavamo tada nam se smanjuje brzina disanja, brzina rada srca, a i manje smo osjetljivi na podražaje iz okoline. Druga faza, REM spavanje, svoje je ime dobila zbog karakterističnog brzog pomicanja očnih jabučice (Rapid Eye Movement). Popratne pojave REM spavanja su trzanje rukama i nogama, potpuno opuštanje mišića, nepravilan rad srca i nepravilno disanje. REM i nonREM faza se izmjenjuju u pravilnim devedesetominutnim intervalima tijekom noći. Mnogi ljudi često izjavljuju da ne sanjaju. No to nije točno. Svi mi sanjamo svake noći, i to po nekoliko puta. Točnije, skoro svaki put kada smo u REM fazi, mi sanjamo. A snova se sjećamo jedino ako se probudimo direktno iz REM faze spavanja. 90 % ispitanika je izjavilo u istraživanjima da su sanjali, ako ih se probudilo iz REM faze spavanja, dok buđenje iz nonREM faze nema takve popratne pojave. Isto tako, suprotno čestom mišljenju, snovi ne traju dvije do tri sekunde, neko mogu trajati i do 45 minuta. A zašto uopće spavamo i sanjamo? Postoje dva odgovora na pitanje zašto spavamo. Jedan kaže da je to prilagodba organizma za očuvanje energije u trenutcima dana kada bi inače bili neaktivni. Druga teorija pretpostavlja da se naš organizam tijekom perioda spavanja zapravo obnavlja. A zašto sanjamo i što su to uopće snovi? To je pitanje koje jako zanima i stručnjake i laike, a pravog i jednostavnog odgovora na ovo pitanje, nažalost, još uvijek nema. Neki autori (npr. Freud) smatra da su snovi zapravo potisnute želje (iz ove pretpostavke proizišle su zapravo mnoge teorije ili proročanstva o tome što znači sanjati određenu stvar), a druge teorije, meni osobno puno draže, govore da su snovi rad mozga na organiziranju svih informacija koje primamo tijekom dana. Općenito se smatra da je REM faza odmaranje mozga i da ima velike veze sa učenjem i pamćenjem, a nonREM faza odmaranje tijela. Tu pretpostavku potvrđuju i istraživanja o tome koliko pojedine faze sna sadrži san određenih skupina ljudi – tako male bebe, kao i studenti imaju mnogo veći udio REM spavanja tijekom noći. Ove dvije skupine karakterizira učenje – male bebe uče i upijaju ogromnu količinu informacija i zapravo u prvim godinama života usvoje ogroman broj informacija, dok su studenti skupina koju karakterizira stalno učenje novih informacija. Ovo su samo neke od informacija vezanih uz spavanje. Kao što rekoh, prave i jedine istine o svrsi spavanja nema, jer je to fenomen (kao i mnogo drugih fenomena u psihologiji) koji se ne može niti jasno definirati niti jasno istražiti. No malo misterije oko spavanja i sanjanja je rasvijetljeno, tako da se ono ne smatra, kao što se davno prije smatralo, znakom bogova ili oblikom komunikacije sa bogovima i duhovima. Sandra Matošina Borbaš, prof. SOS telefon – poziv u pomoć 05.04.2004