Objavljeno: 07.06.2004
TEORIJA IZBORA (2)
Prošli sam puta objasnila zašto mi, prema objašnjenju teorije izbora Williama Glassera, biramo neka svoja ponašanja, a kako ih odabiremo i kontroliramo, objasniti ću sada. Od kada smo rođeni, cilj nam je na neke načine zadovoljiti svoje potrebe (radi se o njih pet: fiziološke potrebe, ljubav, zabava, moć i sloboda), te od kada smo male bebe učimo na koji ih način zadovoljiti. Ubrzo otkrijemo da kada plačemo i ljutimo se dobijemo i pažnju i hranu i nježnost… I shvaćamo da ljutnjom možemo dobiti mnogo toga. No nakon nekog vremena, kako odrastamo, u svoj «album sličica» stavljamo i druga ponašanja – učimo da i putem osmjeha dobivamo pažnju i zadovoljavamo svoju potrebu za ljubavi, a učimo i kojim ponašanjima ne dobivamo željenu pažnju ili ne uspijevamo zadovoljiti neku svoju potrebu (tako djeca od 5 – 6 godina vrište i plaču u trgovinama kada žele da im se nešto kupi – oni znaju da tim ponašanjem mogu od roditelja dobiti ono što žele. To ponašanje je u njihovom «albumu sličica» spremljeno kao ponašanje kojim oni mogu manipulirati svoju okolinu u njima željenom smjeru).

Objavljeno: 29.05.2004
TEORIJA IZBORA (1)
Kada bi vas netko pitao sada kako se osjećate, a vi niste baš najbolje, odgovorili bi vjerojatno «Jadno» i za to svoje jadno okrivili nekoga – prijatelje, partnera, roditelje, djecu, suradnike na poslu… I uvjereni ste da je baš ono što je netko u vašoj blizini učinio jučer ili danas uzrok vašeg lošeg raspoloženja. Teorija izbora govori da situacija baš i nije takva, da ste to svoje «jadno» sa početka priče odabrali (upravo tako – odabrali!) sami, iz nekih razloga, i zato da bi zadovoljili neke svoje potrebe. Znam da je teško povjerovati da sve što činimo biramo sami, ali teorija izbora vjeruje da je tako – da izabiremo svako svoje raspoloženje i svako svoje ponašanje. Ali lijepa strana ove vijesti je da ako sami izabiremo patnju, možemo i sami odabrati «nepatnjju».

Objavljeno: 16.05.2004
ŠTO SU EMOCIJE?
Emocije ili čuvstva su doživljaji izazvani nekom vanjskom ili unutarnjom situacijom, karakteristični prvenstveno po tome što su većinom ugodni ili neugodni. Emocije se razlikuju po intenzitetu (jako ili slabo); hedonističkom tonu (ugodno ili neugodno); i poticaju ka aktivnosti («aktivirajuće» ili «inhibirajuće»).

Objavljeno: 03.05.2004
ODAKLE ŽELJA ZA TOLIKIM ODOBRAVANJEM OKOLINE?
Sjediš u društvu tebi važnih osoba (u školi, na poslu…), i u jednom trenu netko kaže kako mu se ne sviđa ni knjiga ni film «Gospodari prstenova». I kao da sam sebe vidiš kako kimaš glavom i potvrđuješ ono što je ta osoba rekla. A zapravo obožavaš taj film i knjigu, i pravi si Tolkienov fan. Zašto si se tako ponašao? Ova se, gore opisana, pojava naziva konformizam, i definira se kao priklanjanje uvjerenjima, stavovima ili reakcijama većine, tj. prilagođavanje društvenim ili grupnim normama. Čak i kada sami u njih ne vjerujemo. Konformizam je posljedica stvarnog ili zamišljenog grupnog pritiska. Ova, gore opisana, situacija je izmišljena, ali mislim da se svi mi možemo prisjetiti neke situacije kada se ovako ponašamo.

Objavljeno: 23.04.2004
KAKO POMOĆI SVOM DJETETU DA BOLJE UČI
Svi mi, odrasli, kada vidimo svoje dijete kako se muči sa teškim školskim gradivom, želimo učiniti nešto da mu pomognemo. Ponekad sjednemo sa njim i pokušamo razumjeti te komplicirane matematičke ili zemljopisne pojmove, ponekad samo «brundamo» protiv škole i školstva općenito, ponekad potražimo pomoć u obliku instrukcija ili psihološke podrške, ali mi, odrasli, uvijek od učenja ili mučenja sa ovim informacijama – možemo odustati. A djeca, nažalost, ne mogu. Pa što zapravo možemo učiniti da njima bude jednostavnije i lakše? Slijedi par savjeta koji mogu pripomoći u mučenju sa učenjem.

Objavljeno: 13.04.2004
ŠTO JE TO ZAPRAVO INTELIGENCIJA?
Jako se puno priča i jako često čujemo komentare vezane uz inteligenciju. O čemu uopće govorimo kada spominjemo tu riječ? Vjerujem da jako malo ljudi ima jasnu definiciju inteligencije, ne zato što nisu inteligentni, nego zato što ju ni psiholozi nakon godina istraživanja nisu uspjeli naći. Jer inteligencija nije materijalna stvar da ju možemo opipati ili izmjeriti – jedino možemo izmjeriti efekte koje neko inteligentno ponašanje proizvede.

Objavljeno: 05.04.2004
KAKO PROVODIMO TREĆINU ŽIVOTA?
Već smo mnogo puta čuli, vidjeli ili pročitali kako nam trećina života (otprilike 9800 dana u životu) otpada na noćno izležavanje u krevetu, poznatije kao spavanje. A što se točno događa u tom periodu nismo ni čuli, ni vidjeli, ni pročitali, vjerojatno zato što se točan odgovor na to pitanje još ne može dati.. Spavanje je vrlo zanimljiva pojava za istraživače, te se ono istražuje u brojnim centrima diljem svijeta. Jedan od poznatih ( i priznatih) centara nalazi se i u Zagrebu, u sklopu Psihijatrijske bolnice Vrapče. I evo što su oni uspjeli doznati. Spavanje se sastoji od dvije velike faze – nonREM i REM faze spavanja. U nonREM fazi postoji još 4 faze, koje se razlikuju po električnoj aktivnosti mozga, a kada nonREM spavamo tada nam se smanjuje brzina disanja, brzina rada srca, a i manje smo osjetljivi na podražaje iz okoline.

Objavljeno: 28.03.2004
ZAŠTO ZABORAVLJAMO?
Koliko ste informacija iz povijesti ili matematičkih formula iz svog osnovnog školovanja zaboravili? Koliko ste puta išli drugi put u trgovinu, jer ste prvi put zaboravili nešto kupiti? Koliko ste puta ponovno nazvali prijatelja, jer ste mu tijekom prvog poziva zaboravili nešto reći? Ako ste se prepoznali u nekoj od navedenih situacija – bez panike - svima nam se dešavaju ovakve stvari. A takve situacije se nazivaju zaboravljanje.